Karte mora

Temperatura mora, salinitet, morske struje i visina mora temelje se na izračunu modela.

Prognoza dulja od 48 sati (2 dana) dostupna je samo Neverin pretplatnicima.

Trenutni status prognostičkih modela

Model	Izlaz	Početak izrade	Završetak izrade	Iduće ažuriranje

• 0h

Temperatura mora

Temperatura mora odnosi se na površinski sloja mora i iskazana je u °C.

Salinitet mora

Salinitet mora je količina otopljenih (grama) soli u jednom kilogramu morske vode, a izražava se u promilima (‰). U morskoj vodi otopljene su brojne soli među kojima pravladava kloridna sol NaCl, poznata kao kuhinjska sol. Prosječan salinitet svjetskog mora iznosi 35 ‰, što znači da je prosječno u jednom kilogramu morske vode otopljeno 35 grama soli. U jednom kilogramu morske vode Jadranskog mora prosječno je otopljeno 38 grama soli.

Na salinitet mora utječe nekoliko faktora među kojima su najbitniji jačina isparavanja vode, količina oborina, dotok slatke vode s kopna i zatvorenost mora. Što je veće isparavanje vode i manja količina oborina, to će salinitet biti veći. Što je veći dotok slatke vode iz rijeka, to će salinitet biti manji. Mora koja su zatvorenija imaju veće isparavanje i veći salinitet.

Morske struje

Morske struje su kružna gibanja morske vode te se pomoću njih izmjenjuje voda u moru. Daleko najvažniji uzrok morskih struja su stalni vjetrovi. Oni stvaraju valove i silom trenja guraju površinsku vodenu masu, što rezultira trajnim morskim strujanjima. Osim vjetra, morske struje u manjoj mjeri uzrokuju privlačna sila Mjeseca, Zemljina rotacija, razlike u temperaturi i salinitetu svjetskih mora te riječni tokovi.

Morske struje u Jadranskom moru sastavni su dio sustava sredozemnih morskih struja. Kreću se u obrnutom smjeru od kretanja kazaljke sata, a glavni razlog tomu je Zemljina rotacija. Zato topla struja prolazi uz istočnu (hrvatsku) obalu, a izlazi uz zapadnu (talijansku) obalu. Budući da je Sredozemno more relativno zatvoreno more, morske struje u svim njegovim dijelovima, pa tako i u Jadranu, razmjerno su slabe. Morske struje se uz hrvatsku obalu kreću se sporije nego uz talijansku zbog velikog broja otoka na hrvatskoj strani Jadrana.

Visina mora

Visina mora prikazuje visinu površine mora iznad geoida. Geoid je površina konstantnog geopotencijala s kojom bi se poklapala srednja razina mora da ocean miruje. Plima i oseka uključene su u izračun.

Izvor podataka

• E.U. Copernicus Marine Service Information; https://doi.org/10.25423/CMCC/MEDSEA_ANALYSISFORECAST_PHY_006_013_EAS8